Na ponašanje i reprodukciju velikog broja živih bića utječe svjetlost, a posebno duljina dana. Relativna duljina dana i noći naziva se fotoperiod. Reagiranje biljaka na promjenu duljine dana i noći naziva se fotoperiodizam.
Neke se biljke nazivaju biljkama kratkog dana i one cvatu samo ako je noć dulja od 12 sati. Primjer biljaka kratkog dana su riža, soja i krizantema. Takve biljke cvjetaju najčešće u kasnu jesen i ranu zimu.
Biljke dugog dana cvjetaju ako je noć kraća od kritičnog perioda. Njima pripadaju zob i djetelina. Biljke dugog dana cvatu u kasno proljeće i rano ljeto.
Za cvatnju je važnija duljina noći od duljine dana. Pokusi su pokazali da se cvatnja može potaknuti kod biljaka dugog dana, ako se razdoblje noći nakratko prekine osvjetljenjem.
U fotoperiodizmu su bitne dvije valne duljine: crvena od 660 nanometara i svjetlost crvenog spektra valne duljine 703 nanometara. Te valne duljine utječu na fitokrom, plavo zeleni biljni pigment.
Fitokrom dolazi u dva oblika. Pr apsorbira crveno svjetlo, dok Pfr asorbira svjetlo valen duljine 703 nm. Niske koncentracije Pfr su znak dugih noći (kratkog dana) i potiču cvatnju u biljaka kratkog dana (BKD) i potiskujući cvatnju biljaka dugog dana (BDD). Visoke koncentracije Pfr ukazuju na kratku noć (dugi dan) i uzrokuju cvatnju biljaka dugog dana te sprečavaju svjetanje u biljaka kratkog dana.
Nema komentara:
Objavi komentar