petak, 8. lipnja 2018.

Utjecaj lovaca na razmnožavanje medvjeda


Mrki medvjedi žive na raznolikim staništima od suhih azijskih stepa i arktičkih vriština pa sve do toplih prašuma. Žive na svim nadmorskim visinama, a zabilježeni su na nadmorskim visinama do 5000 metara. U Europi se njihov broj procjenjuje na 15.400 jedinki. Premda mrki medvjed kao vrsta ne pripada ugroženim vrstama, neke male izolirane populacije medvjeda su u opasnosti  zbog malog broja jedinki i čestog dodira s ljudima. S obzirom da su svejedi, privlače ih područja gdje ima ljudi na kojima se može naći različite hrane te ih zbog veličine i agresivnosti često ubijaju. U Hrvatskoj smeđi medvjed je strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Medvjed se nalazi i na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske iz 2004. godine.


Medvjedi su vrlo prilagodljiva vrsta koja može vanjskim izgledom reagirati na uvjete staništa na kojem žive. Na Aljaski gdje ima puno lososa neki odrasli mužjaci mogu doseći i do 1000 kila. Mrki pak medvjedi iz južnih dijelova Europe gotovo su deset puta manji, premda pripadaju istoj vrsti.
U Hrvatskoj odrasle ženke imaju prosječno 120 kilograma, a mužjaci 210 kg. Na prstima nogu imaju snažne pandže dugačke oko 5- cm. Njima raskopavaju zemlju, trule panjeve, mravinjake, ubijaju i kidaju plijen. Za razliku od mačaka medvjed ne uvlači svoje pandže. Medvjedi imaju 42 zuba. Njihovi su zubi prilagođeni za drobljenje biljne hrane (žvačne površine kutnjaka su ravnije nego u drugih zvijeri). Iako su po tjelesnoj građi mesožderi, medvjedi oko 95% prehrambenih potreba zadovoljavaju biljnom hranom. Udio životinjskih bjelančevina sastoji se uglavnom od beskralježnjaka i lešina većih životinja. Zbog kratkog i jednostavnog probavnog trakta znatan dio pojedene biljne hrane prođe kroz cijeli trakt slabo ili nikako probavljen. Zato jede često i to velike količine hrane, a medvjedi izmetom pomažu širenju biljnih vrsta prenoseći njihove sjemenke na velike udaljenosti. Prosječna dnevna kretanja medvjeda kod nas su 1,6 km a maksimalna više od 10 kilometara. U vrijeme parenja mužjaci se kreću u daleko većem prostoru. Procjenjuje se da tijekom života medvjed u hrvatskim staništima koristi prostor od oko 250 kilometara kvadratnih.


Medvjedi u prirodi mogu doživjeti 10 do 20 godina, a prosječna je dob naše populacije oko 5 godina.
Medvjedice u Europi imaju leglo svake dvije godine, a prvo leglo imaju kada navrše 4 do 7 godina. Medvjedi se pare između travnja i srpnja, no zametak se implantira tek u kasnu jesen. Jedna ženka se može pariti u jednoj sezoni s više mužjaka, tako da je moguće da svi mladunci iz jednog legla i ne budu od istog oca. Medvjedica koti najčešće jednog do tri mladunca u siječnju ili veljači tijekom hibernacije. Medvjedići su pri rođenju teški oko 350 grama, slijepi su i goli. Majka ih grije i hrani mlijekom koje ima 22% masti i 12% bjelančevina. Mladunčad je s majkom prvu godinu života i iduću zimu u brlogu. Mladunci se odvajaju od majke kada imaju oko 1,5 godine, kada se majka ponovo pari.  Danas sve više mladunaca ostaje dulje s majkom nego prije 15 do 20 godina. U većini zemalja u kojima je lov medvjeda dozvoljen, postoji zabrana lova roditelja s mladuncima, tako da ženka koja nema mlade u Švedskoj ima četiri puta veću šansu da je lovci ubiju, nego li ženku s mladuncima. Zbog toga je porastao broj ženki koje ostaju s mladima godinu dana dulje. Od 2005. Do 2015. Broj ženki koje ostaju s mladima dvije i pol godine porastao je sa sedam na čak 36%. Ženke koje ostaju duže s mladima žive dulje, no imaju manje potomaka tijekom života.



LITERATURA:

  1.  http://www.kuterevo-medvjedi.org/hr/index.php?option=com_content&view=article&id=47&Itemid=54&lang=hr
  2.   http://sciencenordic.com/how-bears-adapt-hunting
  3.  https://www.nature.com/articles/s41467-018-03506-3
  4.  http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/bioraznolikost/velike-zvijeri/smedi
 

 

petak, 27. travnja 2018.

Divovski kineski komar


U kineskoj provinciji Sečuan prošle je jeseni kineski entomolog Zhao Li otkrio do sada najveći zabilježeni primjerak komara vrste Holorusia mikado. Raspon krila pronađenog komara iznosi vrtoglavih 11,15 centimetara! Brojni portali nekritično su prenijeli senzacionalnu vijest o najvećem komarcu na svijetu.

 Slika 1. Holorusia mikado

Komarci su mali dvokrilci koji pripadaju porodici Culicidae. Ženke većine vrsta svojim usnim organima buše kožu domaćina i piju krv. Postoji tisuće vrsta komaraca koje se hrane krvlju različitih životinja, sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca pa čak i riba. Postoje čak komarci koji napadaju druge člankonošce!

 Slika 2. Komarci pijući krv mogu domaćina zaraziti različitim uzročnicima bolesti

Količina krvi koju komarac usiše je uglavnom zanemariva, no ubod komarca zna izazvati nesnosan svrbež. Komarčeva slina može prenositi i različite uzročnike bolesti poput uzročnika malarije, zika virusa i nekih virusa koji uzrokuju hemoragične groznice. Zbog toga se komarac uz čovjeka smatra najopasnijom životinjom.

 Slika 3. Komarci piju zmiji krv

Holorusia mikado pripada komarima. Komari su kukci izuzetno dugačkih i tankih nogu te dugih ticala i krila. Poput komaraca, ali i muha i oni pripadaju redu dvokrilaca. Komari nalikuju komarcima, no mnogo su veći. Komari za razliku od komaraca nikada ne sišu krv. Odrasli komari žive toliko kratko da se niti većinom ne hrane. Njihove ličinke žive na zemlji i hrane se korijenjem te se zbog toga smatraju poljoprivrednim štetnicima.

 Slika 4. Ličinke komara hrane se humusom, ali i korijenjem biljaka

utorak, 17. travnja 2018.

Najčešće ptice pjevice Zagreba


Na području Hrvatske zabilježeno je 385 vrsta ptica, od kojih se na području grada Zagreba gnijezdi njih 100. Od 100 ptica gnjezdarica grada Zagreba, njih 57 pripada pticama pjevicama.
Ptice pjevice pripadaju redu Vrapčarki. Na ptice pjevice otpada oko 5000 vrsta od ukupno 10.000 opisanih vrsta ptica u svijetu. Pjevicama pripadaju najmanje europske ptice poput 5 grama „teškog“ kraljića, ali i gavran koji može doseći dužinu od preko 60 centimetara i težiti čak dva kilograma. Možda vam se to ne čini puno, no ptice koje imaju sposobnosti letenja rijetko premaše 15 kilograma.

Slika 1. Unatoč tome što je ljudskom uhu njezino glasanje neprivlačno, vrana pripada pticama pjevicama. (autor fotografije Andreas Trepte)
Odlikuje ih dobro razvijeno pjevalo ili sirinks. Pjevalo je organ specifičan za ptice, koji odgovara našem grkljanu (larinksu). Za razliku od larinksa koji je smješten u gornjem dijelu dišnog puta, između dušnika i korijena jezika, pjevalo je smješteno na mjestu na kojem se dušnik grana u dvije dušnice Zamislite da istovremeno možete razgovarati s dvije osobe ili pjevati i govoriti istovremeno! Pticama smještaj pjevala omogućuje da proizvode istovremeno dva različita zvuka. No nemaju samo ptice pjevice sposobnost glasanja. Papige su poznate po svojim glasovnim sposobnostima, a ne pripadaju pjevicama.

Slika 2. Kos (Turdus merula) jedna je od najčešćih ptica u Zagrebu. (autor fotografije Juan Emilio)
Prema podacima iz Atlasa ptica Zagreba, najrasprostranjenije ptice pjevice, odnosno one koje su zabilježene na najviše lokacija u gradu Zagrebu jesu kos, velika sjenica i siva vrana koje su zabilježene na čak 88 lokaciji. Slijede vrabac, crnokapa grmuša i žutarica koji su zabilježeni na više od 70 lokacija te čvorak, zeba i zelendur, zabilježeni na više od 60 lokacija.

Slika 3. Velika sjenica je jedna od čestih vrsta pjevica u Zagrebu. (autor fotografije Bengt Nyman)

Slika 4. Najrasprostranjenije ptice u Zagrebu

Najbrojnije ptice pjevice koje se gnijezde na području grada Zagreba, odnosno one koje imaju najveći broj pobrojenih ptičjih parova su vrabac, piljak, kos, velika sjenica, gačac, crnokapa grmuša, žutarica, siva vrana, čvorak i zeba. Sve one imaju preko 500 gnjezdećih parova u Zagrebu.


Slika 5. Vrstama najbrojnije pjevice koje se gnijezde u Zagrebu.

Slika 6. Vrapci su najbrojnija populacija ptica u Zagrebu s preko 5000 gnjezdećih parova. (autor fotografije Thorsten Denhard)
U proljeće od rane zore u Zagrebu možete čuti brojne ptice pjevice kako se glasaju. Najčešće čujete vrapce, kosa, veliku sjenicu i vrane. Ne postoji suglasje oko toga koje ptice najljepše pjevaju, no kao kandidati za najbolje pjevače često se navodi drozd, kos, slavuj, čvorak i poljska ševa. Svi se oni gnijezde u gradu Zagrebu i ako se potrudite možete uživati u njihovom pjevu.
Slavuj je zabilježen na 26 lokacija u gradu Zagrebu te broji između 70 i 80 gnjezdećih parova. Najbrojniji je u šikarama uz Savu, na Jarunu i na Savici. Nakon uređenja Bundeka , uništenjem njegovog prirodnog staništa 2006. godine broj jedinki slavuja te crnokapih grmuša smanjio se čak pet puta. Inače, slavuja ćete puno lakše čuti, nego li vidjeti jer je poprilično glasan i uporan pjevač, no sakriva se u šikarama i gustom žbunju pa ga nije lako uočiti.

Slika 7. Drozd cikelj (autor fotografije Taco Meeuwsen)
U Zagrebu se gnijezde dvije vrste drozda. Drozd imelaš rijetka je ptica gnjezdarica u Zagrebu. Jedan ili dva para gnijezdi se u parku Maksimir. Drozd cikelj u Zagrebu ima između 120 i 130 gnjezdećih parova, od kojih se najveći broj, njih 100 gnijezdi u Maksimiru.

Slika 8. Čvorak (autor fotografije Philip Heron)
Čvorak je pravi majstor imitacije. Može oponašati glasanje brojnih drugih vrsta ptica. U Zagrebu gnijezdi oko 500 parova čvoraka. Čvorak se gnijezdi u dupljama stabala i drugim pukotinama. Živi u kolonijama, koje su posebno brojne u Maksimiru. Veličine je kosa, a odraslog mužjaka prepoznat ćete po sjajno metalnim odbljescima na crnom perju koji nalikuju na prolivenu naftu.
Poljska ševa je u Zagrebu uočena jedino u istočnom dijelu Zagreba na livadama uz Trnovčicu gdje se gnijezdi 4 ili 5 parova poljskih ševa. Inače je poljska ševa dobar pjevač. Zabilježena je neprekinuti pjev poljske ševe u trajanju od čak 18 minuta!

Slika 9. Poljska ševa ( autor fotografije Diliff)

Korištena literatura:
1.       Kralj, J., Krnjeta, D. (2015.): Atlas ptica gnjeztdarica Grada Zagreba, HAOP, Zagreb
2.       Wikipedija
3.       www. backyardnature.net
4.       www.bl.uk/the-language-of-birds
5.       www.britanica.com