Kako jedna trula jabuka može pokvariti cijelu bačvu?

Engleska poslovica kaže One bad apple spoils the bunch, a Vještice pjevaju "Jedna trula jabuka, kvari cijelu gajbu jabuka.." Ima li istine u toj poslovici?

Zreli i oštećeni plodovi ispuštaju plinoviti biljni hormon etilen (C2H4, eten po IUPAC-u) koji zrakom dolazi do ostalih plodova i potiče njihovo zrenje.

Zato ako među zelene banane stavite prezrelu i one će brzo, pod utjecajem etilena, dozrijeti. Isto tako će oštećena jabuka potaknuti druge na ubrzano dozrijevanje čime plodovi postaju mekši i lakše se kvare. Osim na zrenje plodova etilen utječe i na klijanje biljaka te na njihovo cvjetanje.

Kako biljke mjere duljinu dana?

Na ponašanje i reprodukciju velikog broja živih bića utječe svjetlost, a posebno duljina dana. Relativna duljina dana i noći naziva se fotoperiod. Reagiranje biljaka na promjenu duljine dana i noći naziva se fotoperiodizam. 

Neke se biljke nazivaju biljkama kratkog dana i one cvatu samo ako je noć dulja od 12 sati. Primjer biljaka kratkog dana su riža, soja i krizantema. Takve biljke cvjetaju najčešće u kasnu jesen i ranu zimu.

Biljke dugog dana cvjetaju ako je noć kraća od kritičnog perioda. Njima pripadaju zob i djetelina. Biljke dugog dana cvatu u kasno proljeće i rano ljeto.

Za cvatnju je važnija duljina noći od duljine dana. Pokusi su pokazali da se cvatnja može potaknuti kod biljaka dugog dana, ako se razdoblje noći nakratko prekine osvjetljenjem.

U fotoperiodizmu su bitne dvije valne duljine: crvena od 660 nanometara i svjetlost crvenog spektra valne duljine  703 nanometara. Te valne duljine utječu na fitokrom, plavo zeleni biljni pigment.

Fitokrom dolazi u dva oblika. Pr apsorbira crveno svjetlo, dok Pfr asorbira svjetlo valen duljine 703 nm.  Niske koncentracije Pfr su znak dugih noći (kratkog dana) i potiču cvatnju u biljaka kratkog dana (BKD) i potiskujući cvatnju biljaka dugog dana (BDD). Visoke koncentracije Pfr ukazuju na kratku noć (dugi dan) i uzrokuju cvatnju biljaka dugog dana te sprečavaju svjetanje u biljaka kratkog dana.

Sastav mlijeka različitih sisavaca

Sisavce među ostalim karakterizira postojanje mliječnih žlijezda koje stvaraju mlijeko za prehranu svojih mladunaca. Mlijeko kojih je sisavaca najmasnije, a kojih najposnije? Čije mlijeko ima najviše bjelančevina?

Mladi se sisavci hrane mlijekom koje im osigurava optimalan izvor nutrijenta u razdoblju brzog rasta i razvoja, a prije no što prijeđu na krutu hranu. Svaka vrsta sisavaca ima različit sastav mlijeka prilagođen točno njihovim potrebama. U ljudskom se mlijeku nalazi 4% masnoća, 1.5 % bjelančevina i 7% šećera.

Po udjelu masti najsličnije je nam kravlje (3.4%) i kozje mlijeko (4.8%). Najmasnije mlijeko ima tuljan (43%), a na drugom je mjestu plavetni kit (38%). Najposnije je konjsko mlijeko s 2% mliječne masti.

Po količini bjelančevina najsličnije nam je konjsko mlijeko s 2 % bjelančevina. Kravlje mlijeko ima pak 3.3 % bjelančevina.  Puno više bjelančevina ima pseće mlijeko (9.7%) i kitovo mlijeko (12.7%).

Ljudsko mlijeko je jako bogato šećerima. Sadrži čak 7% šećera. Prema udjelu šećera, ljudskom je mlijeku najsličnije konjsko mlijeko (6%). Svinjsko mlijeko sadrži 5% šećera, kravlje 4.4%, a pseće s 3.1% i sobovo s 2.8 % imaju najmanje šećera.

Konju  koji u mlijeku ima 2% bjelančevina i 2.2% masti treba čak 60 dana da udvostruči porođajnu težinu, dok tuljanu s 12% bjelančevina i 43% masti u mlijeku za to treba samo 5 dana!

S obzirom na blisku srodnost i način života, vjerojatno je mlijeko drugih primata najsličnije ljudskom, no nisam pronašla podatke o sastavu mlijeka čovjekolikih majmuna.

Kukci rekorderi

Jeste li znali da je do sada opisano preko 925 000 vrsta kukaca, a da se njihov broj procjenjuje na 2 do 30 milijuna? Ukupan broj kukaca procjenjuje se na 10 000 000 000 000 000 00 jedinki (to je 10 pa nakon toga 18 nula). 

Na svakog čovjeka na Zemlji dolazi 2 milijarde kukaca!

No i među kukcima imamo pojedinačnih rekordera. 
Najteži kukac je ličinka kornjaša Goliathus goliathus s preko 115 grama. 

Najveća izmjerena težina odraslog kukaca jest 75 grama, tri puta više od težine miša. Toliko teži Deinarcida heteracantha s Novog Zelanda. 

Vjerojatno je da postoje i teži kukci, poput Megasoma elephas, čija težina redovno prelazi 50 grama, no službeno nisu zabilježeni.
Najdulji su paličnjaci roda Phobaeticus, čije je tijelo (bez nogu) dugo preko 328 milimetara.

Kao najdulji kornjaš navodi se Dynastes hercules čija duljina, zajedno s "rogom" iznosi 17 centimetara.

Ipak su najveći rekorderi izumrla vretenca s rasponom krila 75 centimetara i težinom od 450 grama, čime su dosezala veličinu današnjih vrana.

Evolucija ili devolucija?

  
Fotografija prikazuje rekonstrukciju hipotetskog čovjekovog pretka roda Australopithecus. Godine 1992. objavljeno je da je iz naše vrste, Homo sapiens, došlo do razvoja nove vrste.

1992. Leigh Van Valen, američki evolucijski biolog, predložio za novu vrstu Helacyton gartleri. 
Helacyton su zapravo stanice raka vrata maternice, koje su 1951. uzete od Henriette Lacks.

Henrietta Lacks bila je siromašna afroamerikanka i majka petoro djece. U dobi od 31 godinu, nedugo nakon poroda njezinog petog djeteta, dijagnosticiran joj je agresivni oblik raka maternice. Pri pregledu uzet je komadić tkiva za biopsiju. Henrietta Lacks je preminula od raka cerviksa maternice iste godine. Njezine stanice raka nisu. Stanice su kultivirane, postale su poznate kao HeLa stanice i koriste se primjerice u istraživanju raka i SIDA-e.

 Helacyton gartleri su ženski jednostanični organizmi s 82 kromosoma, koji se razmnožavaju isključivo nespolno. Primjer su da evolucija ne dovodi uvijek do razvoja složenijih organizama.

Besmrtna meduza

Turritopis nutricula je jedino besmrtno biće na zemlji. Poput ostalih žarnjaka, Turritopis nutricula ima izmjenu generacija tzv. metagenezu. U metagenezi se izmjenjuju nespolna generacija - polip, i spolna generacija- meduza. 

Polip žarnjaka je sjedilački i razmnožava se nespolno, pupanjem, stvarajući time spolnu generaciju- meduze. Meduze pak stvaraju spolne stanice, gamete. Stapanjem spolnih stanica nastaje trepetljikava ličinka planula, koja se pričvrsti za podlogu i izraste u polip, koji opet proizvodi meduze. 

Po čemu je ovaj žarnjak poseban? Meduze kod drugih žarnjaka ugibaju ubrzo nakon ispuštanja spolnih stanica. Meduza Turriopsis nutricula se može pretvoriti u polip procesom transdiferencijacije. Kao da se vi iz odrasle osobe pretvorite u malo dijete. Taj se polip pričvrsti za poslogu i pupanjem ponovno stvara meduze. Dakle meduza umjesto da ostari i ugine postaje polip!

Čime se hrane ovi morski mnogočetinaši koji podsjećaju na modne dodatke za Barbie?

Osedax mucofloris je morski mnogočetinaš koji se hrani kostima kitova i drugih uginulih organizama (lat. os, ossis, n. - kost, mucus- sluz, flos, floris, f. - cvijet). Dug je 1 do 2 cm. Nađen je 2004. u Sjevernom moru duž Švedske obale, a prethodno se smatralo da takvi "zombi crvi" žive samo na velikim dubinama Tihog oceana. Osedax mucofloris se našao i u epizodi "The Shallow in the Deep" šeste sezone serije Kosti.