Sljepulje - morski ljigavci

Sljepulja je zauzela mjesto prve pratilje u izboru najružnije životinje po sudu Biologije s Bedenko.

U sljepulje Myxinidae pripada više od 50 vrsta životinja. Duge su najčešće 25 do 100 centimetara. Sljepulje pripadaju kralješnjacima (Vertebrata) te se zajedno s paklarama svrstavaju u kružnouste (Cyclostomata). Kružnouste su ribolike životinje koje nemaju čeljusti (Agnatha).
 

Rađaju se kao hermafroditi (dvospolci) s razvijenim muškim i ženskim spolnim organima, nakon čega se razviju ili kao mužjaci ili kao ženke, no mogu i promijeniti spol.

 Sljepulje su, kao što im ime kaže, gotovo slijepe. Njihove slabo razvijene oči nalaze se pod kožom. Loš vid nadoknađuju istančanim osjetom njuha i osjetom opipa. Kraj ustiju imaju 4 pipka.

Na jeziku imaju strukturu nalik rašpi s oštrim zubićima.  Imaju 5 do 15 pari škrga. Nemaju ljuske, a u koži imaju brojne sluzne žlijezde koje izlučuju velike količine sluzi.

Sluz sljepulja ima obrambenu ulogu. U dodiru s vodom postaje gusta i ljepljiva. Žličica sljepuljine sluzi za časak će vrč vode pretvoriti u gustu sluz.

Ta sluz ima potporna vlakanca zbog kojih je iznimno otporna i teško se skida. Ribe koje napadnu sljepulju mogu se ugušiti ako im sluz prekrije škrge. Zato sljepulje jedu hobotnice i morski sisavci pa čak i ljudi.

Sljepulje imaju primitivan krvožilni sustav s čak četiri srca! Nemaju lubanju, a kostur im je u cjelosti hrskavičan. Nemaju veliki niti mali mozak (cerebrum i cerebellum).
Metabolizam im je spor te mogu izdržati i do 7 mjeseci bez hrane. Većinu vremena provode zakopane u sediment, a hrane se morskim mnogočetinašima, ali i ribama. Kroz usta, škrge ili analni otvor ulaze u mrtvu ili umiruću ribu te je proždiru iznutra.
Žive u hladnim i umjerenim morima, a nađene su na dubinama do 5000 metara.

Svake se godine od 2009. obilježava Dan sljepulja treće srijede u mjesecu listopadu. Ove godine je to 17. listopada.

Dan je to koji slavi važnost nepopularnih i nelijepih životinja diljem svijeta.