Zašto nas boli ispod rebara kada trčimo?

Tijekom trčanja čak 70% trkača povremeno osjeća oštre bolove s jedne strane ispod rebara. Ne zna se točno što uzrokuje te bolove, ali teorija barem ne nedostaje. 

 

Jedno je objašnjenje istezanje ligamenata kojima su unutrašnji organi poput želuca i jetre pričvršćeni za dijafragmu. Dok trčimo organi poskakuju gore dolje na ligamentima. Prilikom svakog izdisaja dijafragma se opušta i diže, a kod udisaja se ta zvonolika mišićna struktura steže i povlači prema dolje. Moguće je da zbog toga dolazi do bolova uslijed istezanja ligamenata. 
 

Druga teorija govori da dijagfragma tijekom intenzivnog rada ostaje bez kisika te da ishemija dovodi do bolova. 

Treća pak teorija kazuje da dok trčimo naše tijelo treba više kisika. Slezena je krvotvorni organ koji se tada steže kako bi napravio autotransfuziju. Zbog tog stezanja i ishemije u samoj slezeni osjećamo bolove.

 

 

 

Neke teorije objašnjavaju bolove tijekom trčanja iritacijom trbušne maramice (peroteneuma), a neke okrivljuju prsni dio kralješnice.
 

 

Koji god bio uzrok bolova kod trčanja (a slični se bolovi javljaju i kod plivanja, premda im nisam posvjedočila) prevencija uključuje jačanje trbušnih mišića, izbjegavanje obroka 2 sata prije trčanja, pijenje puno vode, istezanje prije vježbanja i zagrijavanje. U slučaju pojave bolova, usporite, stanite i naizmjence istegnite obje ruke u zrak, a ponekad pomaže i pritisak i masaža bolnog mjesta.

Modri loptaš

Physalia physalis ili modri loptaš pripada skupini žarnjaka kojoj pripadaju životinje koje karakteriziraju žarne stanice (nematociste) i izmjena spolne generacije (meduza) i nepolne generacije (polip). Žarnjacima pripadaju organizmi poput poput smeđe vlasulje, hidre, crvenog koralja i uhatog klobuka.

Modri loptaš nije meduza. On također nije niti jedna životinja. Sastoji se od kolonije brojnih pojedinačnih polipa (zooida). Ti su polipi toliko specijalizirani da su izgubili samostalnost.

Koloniju grade četiri tipa polipa. Jedan polip postaje velika plinom ispunjena plutača (pneumatofor) koja može dosezati visinu 15 centimetara, a promjer joj iznosi 30 centimetara te drži koloniju na površini otvorenog mora.

Drugi polipi postaju specijalizirane lovke za hranjenje (gastrozoidi) , hvatanje plijena i obranu (daktilozoidi) ili polipi za razmnožavanje (gonozoidi). Lovke modrog loptaša mogu dosezati čak 50 metara!

Modri loptaš pripada planktonu. Kreće se nošen strujom vode ili ga pokreće vjetar. Živi na otvorenom moru, a valovi ih ponekad nanesu na obalu. Svojim lovkama hvata manje ribe, rakove i druge planktonske organizme. Na daktilozoidima ima žarne stanice sa snažnim neurotoksinom kojim omamljuje plijen.

Kolonije su odvojena spola. Gonozoidi stvaraju gamete koje ispuštaju u more. Nakon oplodnje, razvija se ličinka. Pupanjem iz ličinke nastaje nova kolonija.