Van Goghovo ludilo

Pelin, Arthemisia absinthium, ime je dobio po grčkoj božici Artemidi ( grč. Ἄρτεμις). Još su stari Egipćani koristili lišće pelina kao lijek. Pelin se koristi za pripremu raznih alkoholnih pića od kojih su najpoznatiji absinth i pelinkovac.

 

Slika 1.  Čaša absintha i boca vode (V. Van Gogh)

 

Pelin je trajnica iz porodice glavočika (Asteraceae). Visoka je od 50 do 100 cm. Stabljika je uspravna, razgranjena i prekrivena gustim, srebrnastosivim dlačicama zbog kojih je cijela biljka sivkaste boje. Listovi su trostruko perasti. Cvatovi ove biljke su polukuglasti i sitni, te se razvijaju na vrhu bogato razgranjene stabljike. Cijela biljka ima jak i karakterističan miris. Pelin možemo naći uz riječne obale, uz putove i ograde. Najviše mu odgovaraju suha staništa.

 

Slika 2. Arthemisia absinthium - pelin

 

Absinth je destilirano alkoholno piće s velikim postotkom alkohola (45 - 89%). Piće je aromatizirano anisom, cvjetovima i lišćem pelina te kormoračem. Absinth su konzumirali među ostalima Ernest Hemingway, Charles Baudelaire, Paul Verlaine, Arthur Rimbaud, Henri de Toulouse-Lautrec, Amedeo Modigliani, Vincent van Gogh i Oscar Wilde.

 

Slika 3. Vincent Van Gogh s čašom absintha (Henri Toulouse- Lautrec)

Najpoznatiji konzument absintha bio je Vincent van Gogh. Pod utjecajem absinthom izazvanog ludila odrezao je vlastito uho.

Absinth jer često prikazivan kao opasna psihoaktivna adiktivna droga. Danas je poznato da absinth ne uzrokuje halucinacije.

Tujon je antagonist inhibicijskog neurotransmitera gama amino maslačne kiseline (GABA). Može izazvati grčenja mišića u velikim koncentracijama, no nema dokaza da je halucinogen. Pretpostavlja se da su zabilježena halucinogena djelovanja absintha vjerojatnije uzrokovana otrovnim dodacima u jeftinijim verzijama pića u 19. stoljeću.

Slika 4. Aktivni sastojak absintha - tujon

Sedamdesetih su godina ponovno pokrenute priče o halucinogenom djelovanju tujona nakon što je znanstveno istraživanje pokazalo strukturnu sličnost tujona THC-u (tetra hidro kanabinolu), aktivnom sastojku kanabisa. Pretpostavilo se da se tujon veže na kanaboidne receptore. Teorija je opovrgnuta 1999.

Slika 5.  Strukturna formula tetrahidrokanabinola