Leteća opasnost

Komarci su kukci dvokrilci (Diptera). Postoji oko 3000 vrsta komaraca. Hrane se cvjetnim nektarom, a ženke da bi mogle polegnuti jaja moraju popiti obrok krvi. Pri svakom obroku ženka komarca usiše oko 5 mikrolitara krvi domaćina. U slini ženke komarca nalazi se antikoagulans koji sprečava zgrušavanje krvi. Zbog reakcije imunološkog sustava na proteine iz sline komarca dolazi do svrbeža i otoka na mjestu uboda.

 

Komarce privlači izdahnuti CO2, mliječna kiselina i neke tvari u znoju žrtve te sam znoj jer komarci vole vlagu. Ne ispuštaju svi jednake količine CO2. Trudnice primjerice ispuštaju više CO2. Pojedini ljudi imaju različite količine pojedinih tvari u znoju, primjerice veća količina steroida i kolesterola na koži navodno privlači komarce. Ljudi koji se manje znoje rjeđe su žrtvom ugriza komarca. Također ih privlači toplina i kretanje žrtve, jer ako se kreće... mora da je živa, a time i puna krvi.

 

 

Komarci, osim što su dosadni mogu biti i opasni. Prenose malariju, žutu groznicu, denga hemoragijsku groznicu i različite viruse koji uzrokuju encefalitis.

 

Malariju prenose komarci roda Anopheles, a bolest uzrokuje jednostanični protist roda Plasmodium. Malarija je bolest od koja je, prema WHO (Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji), samo u 2010. godini oboljelo 26 milijuna osoba, a od nje je umrlo više od 300 000 ljudi. Bolest je raširena u tropskom i suptropskom području, a strahuje se da bi se s globalnim zatopljenjem komarci Anopheles, koji su njezini prijenosnici, mogli rasprostraniti čak i u Hrvatskoj.

Žutu groznicu prenosi komarac Aedes aegypti. Bolest je rasprostranjena u Africi i dijelovima Južne Amerike. Ekološki minimum za razvoj ovog komarca iznosi 23 stupnja celzijeva, stoga ne moramo za sada strahovati od žute groznice u Hrvatskoj. Smrtnost ove virusne bolesti iznosi naime od 20 do čak 50%.

 

 

Komarci roda Aedes i Culiseta prenose i različite viruse koji uzrokuju encefalitis.

 

Denga hemoragijsku groznicu uzrokuju virusi Filiviridae, a prenose ju tigrasti komarci i komarac Aedes aegypti. Godišnje se od Denga groznice razboli 35 do 60 milijuna ljudi, a bez odgovarajućeg liječenja smrtnost hemoragijskog oblika iznosi 20%. 2010. bolest je zabilježena na poluotoku Pelješac kod jednog njemačkog turista koji se Denga groznicom zarazio u Hrvatskoj. Testiranja su dokazala zarazu i kod još 15 osoba na području Pelješca i Korčule.

 

Kako spavaju žirafe?

Žirafa (Giraffa camelopardalis) spava jako malo u odnosu na ljude. Prosječno spava oko 2 sata na dan i to uglavnom noću. Žirafa spava nekoliko puta tijekom dana (noći) u intervalima od 5 do 30 minuta.

Žirafe koje leže lak su plijen za lavove jer se teško ustaju, stoga žirafe uglavnom spavaju stojeći. Samo u REM fazi (rapid eye movement) moraju leći kako se ne bi srušile. Kao i kod ljudi, i kod žirafe su za svo vrijeme trajanja REM spavanja svi mišići pod utjecajem volje (osim očnih) paralizirani.

Koliko očiju ima pauk?

 

Njih 99% ima 8 očiju, dok od preostalih 1% gotovo svi imaju 6 očiju, ali neki imaju 4, 2 pa i niti jedno (špiljski pauci). Uz toliko očiju čudno je da pauci zapravo vide prilično loše. Uglavnom razlikuju svjetlo i sjenu. Iznimka su pauci skakači (Salticidae ) koji imaju dobar vid.

 

Lovci ili lovina?

Ovog se tjedna diljem svijeta obilježava 25. tjedan morskih pasa. Discovery Channel je uveo taj običaj 17. srpnja 1987. 

Morski psi postoje na Zemlji 400 milijuna godina (Ljudi, Homo sapiens sapiens tek nešto više od 100 000 godina).  Ljudi se plaše morskih pasa premda su zapravo ljudi ti koji ubijaju morske pse, a ne obrnuto. Danas je više od trećine vrsta morskih pasa ugroženo. Svake se godine radi peraja ubije više od 73 milijuna morskih pasa.

Od izlaska filma Ralje (Jaws) 1975. strah od morskih pasa je još veći. No treba napomenuti da je više ljudi umrlo od uboda pčele nego li od napada morskog psa. Vjerojatnost da će vas pojesti morski pas je zapravo jako mala. Ako se ne kupate u moru onda je ravna nuli. Ako ste doduše australski surfer, onda je ta vjerojatnost dosta veća.

Morski psi ne jedu ljude. Napadaju ih iznimno kada ih zamijene za neku, njima ukusniju, vrstu. Najčešće morski psi jedu tune, lignje, tuljane, morske lavove i dupine. Najveći se morski psi, poput kitopsine (Rhincodon typus) i gorostasne psine (Cetorhinus maximus), hrane sitnim planktonom.

Danas je više od trećine vrsta morskih pasa ugroženo. Svake se godine radi peraja ubije više od 73 milijuna morskih pasa.

Zašto svijetle krijesnice?

 Na fotografiji se vide krijesnice noću. Poznato je preko 2000 vrsta ovih kornjaša. Koja je uloga bioluminiscencije - svjetlosti koju proizvode krijesnice?

 

Krijesnice (Lampyridae) su poznate po luminiscenciji. Riječ luminiscencija dolazi od latinske riječi lumen (svjetlo) i grčke bios (život). 

 

 

Organi za proizvodnju svjetla krijesnica nalaze se na donjem dijelu abdomena životinje. U njima enzim LUCIFERAZA djeluje na suprstrat LUCIFERIN i u prisutnosti kisika, magnezijevih iona i ATP-a stvara žutu, zelenu ili blijedo crvenu svjetlost valnih duljina 510 do 670 nm. 

 

Uloga bioluminiscencije se razlikuje u ličinki i kod odraslih životinja. Ličinke bioluminiscencijom upozoravaju da su neukusne pa čak i otrovne za većinu grabežljivaca. 

 

Odraslim jedinkama bioluminiscencija uglavnom služi za privlačenje partnera.  Krijesnice roda Photuris koriste bioluminiscenciju kako bi privukle plijen. Svojom svjetlošću oponašaju svjetlo ženki krijesnica drugih vrsta te na taj način privlače mužjake koje nakon toga pojedu.

Ebola ponovno prijeti

Najnovija epidemija Ebole dogodila se u srpnju ove godine u Ugandi. Epidemija još traje. Do 3. kolovoza zaraženo je 53, a umrlo 16 osoba. Prvi puta je bolest zabilježena 1976. u Zairu i Sudanu.

Ebola virus pripada porodici Filoviridae. Virus pripada RNA jednolančanim virusima, što znači da je njegova nasljedna uputa zapisana u jednom lancu ribonukleinske kiseline. 

Kod prokariota (bakterija) i eukariota (svih živih bića građenih od pravih stanica, kojima pripadaju i gljive i biljke i životinje) nasljedna je uputa zapisana u dva lanca deoksiribonukleinske kiseline- DNA. 

Ime je virus dobio po rijeci Ebola u Kongu. Ebola uzrokuje hemoragijsku groznicu sa stopom smrtnosti od 55 do 90%.

Smatra se da su prirodni izvor virusa letipsi roda Pteropodidae.

Telomere i starenje

Telomere su zaštitni dijelovi na krajevima kromosoma (poput plastičnih kapica na vezicama za cipele) koje se pri svakoj diobi skraćuju.

Kada više nema telomera za skraćivanje, stanice se ne mogu dijeliti. Dakle duže telomere znače duži život (u teoriji).

Jedine stanice koje imaju sposobnost obnavljanja telomera pomoću enzima telomeraze su zametne stanice iz kojih nastaju spolne stanice i stanice raka.

Morski buco bucanj

Veliki bucanj (Mola mola) je najveća riba koštunjača. Živi u tropskim i toplijim morima na dubinama do 600 metara.
Nespretan je plivač. Najveća brzina koju može doseći iznosi 3,2 kilometra na sat.



Prosječna masa ovih riba je oko 1000 kilograma, no zabilježeni su i primjerci mase 2300 kilograma! Najveća je ipak riba gorostasna psina koja može imati masu preko 21 tone. 
Kostur bucanja je, premda pripada koštunjačama, izgrađen uglavnom od hrskavice. Poput hrskavičnjača, ni bucanj nema plivaći mjehur.
Zubi su im srasli u "kljun" zbog kojeg ne može zatvoriti svoja, relativno malena, usta.



Ova riba, unatoč veličini izgleda kao da je pola nedostaje. Nema repnu peraju nego masivnu strukturu koja je nastala konvergencijom analnih i dorzalnih peraja.



Ima debelu kožu prepunu parazita. Zabilježeno je preko 40 vrsta parazita u koži ove  nesretne ribe. Kako bi ih se riješila služi se drugim ribama, a ponekad pluta, izvrnuta na bok, kako bi pticama omogućila da očiste parazite s nje.
U zarobljeništvu živi oko 10 godina. ženke bucanja proizvode najviše jaja od svih kralješnjaka, čak 300 milijuna jaja pri jednom mriještenju!