Zbog čega se na neke lijekove poput sedativa ili hipnotika navikavamo te nam je za isti učinak potrebna sve veća količina lijekova?

Endoplazmatski je retikulum (ER) sustav membranama omeđenih cjevčica koje su direktan nastavak jezgri ovojnice. Postoje dva tipa ER-a- glatki i hrapavi. 

Hrapavi ER na svojima membranama ima ribosome, a glatki nema. Za razgradnju lijekova, otrova i alkohola zadužen je glatki endoplazmatski retikulum. Glatki je endoplazmatski retikulum posebno razvijen u stanicama jetre. 

Kada u naš organizam unosimo više tijelu otrovnih tvari, glatki ER se umnožava kako bi ih efikasnije i brže razgradio. Što više takovih tvari unosima (do neke mjere naravno), to ih ER brže razgrađuje te je potrebna veća doza da bi se postigao isti učinak. 

Zbog toga se na neke lijekove (primjerice hipnotike i sedative) navikavamo.

Ptičji zavodnik

U Australiji i Novoj Gvineji živi dvadesetak vrsta ptica vrtlarica (Ptilonorynchus sp.). Mužjaci vrtlarica imaju osebujan način privlačenja ženki. Ne radi se o šarenom perju niti  prekrasnom pjevu.

 Mužjaci ove ptice od suhe trave i grančica grade sjenice visoke tridesetak centimetara koje ukrašavaju šarenim stvarčicama koje prikupe poput pivskih čepova, komadića plastike, sjajnih komadića aluminijske folije, kralješaka, komadića stakla pa čak i malih igračaka.

Mužjak sagradi i ukrasi takvu nastambu i strpljivo čeka da se pojavi zainteresirana ženka. Ako je ženka zadovoljna sjenicom, dolazi do parenja. Ženka zatim sama gradi gnijezdo u koje poliježe jedno do dva jaja na kojima sjedi 19 do 24 dana.

Veliki zavodnik pak ostaje kod svoje sjenice i privlači druge ženke.

Kako dišu kukci?

Mi dišemo plućima, žabe dišu plućima i kožom, ribe dišu škrgama. Kako dišu kukci?

Kukci (Insecta) nemaju pluća niti škrge i za razliku od kralješnjaka ne udišu zrak kroz usta. Zrak ulazi u tijelo kukca kroz male otvore na zatku (par po svakom kolutiću) koji se nazivaju stigme ili odušci.
Kod nas zrak iz usta i ždrijela putuje u dušnik (trachea), dušnice koje se granaju na sve sitnije ogranke (bronchiole) i završavaju u plućnim mjehurićima, alveolama.

Kukci imaju traheje ili uzdušnice. To su hitinske cjevčice koje nastaju kao uvrnuće hitinske kutikule koja pokriva tijelo kukca. Traheje se granaju u sve tanje i tanje i dovode kisik do svih stanica u tijelu.
Krv ili točnije hemolimfa kukaca nema ulogu u transportu kisika!

Kako možete utvrditi starost ribe?

Rekorderi među ribama po dugovječnosti su podvrsta šarana Cyprinus carpio haematopterus. Žive čak više od 200 godina.

Očitavanje dobi riba prilično je slično očitanju dobi stabala prema godovima. Ribu ipak ne morate prepiliti na pola. Kod riba se broje godišnje zone prirasta na koštanim strukturama poput ljusaka, otolita (koščica u uhu riba koštunjača), zrakastih perajnih potpora ili primjerice kralješaka.

Najbolja metoda (za ribe svakako) je brojanje zoni prirasta na ljuskama jer riba pri toj metodi ostaje živa.

Zbog čega muškarci češće boluju od daltonizma?

Daltonizam je poremećaj u raspoznavanju boja zbog defekta na čunjićima, osjetilnim stanicama mrežnice odgovornima za razabiranje boja. Postoje tri tipa čunjića koji reagiraju na različite valne duljine svjetlosti. Pomoću njih vidimo sve boje spektra. Daltonizam se pojavljuje kod otprilike 8% muškaraca i 0,4% žena.

Daltonizam je jedno od spolno vezanih svojstava (uz mišićnu distrofiju i hemofiliju). Geni za daltonizam (odnosno za normalno razlikovanje boja) nalaze se na X kromosomu. Žene imaju po dva X kromosoma u svim tjelesnim stanicama, dok muškarci imaju jedan X i jedan Y kromosom u svakoj tjelesnoj stanici. Daltonizam je recesivno svojstvo te je izražen u fenotipu samo ako ga ne prikriva normalan, dominantan alel. Muškarcima je, ukoliko imaju defektan gen na svojem jedinom X kromosomu, to svojstvo uvijek izraženo. 

Žene da bi bile daltonistice, moraju imati dvije kopije gena, tj. na oba X kromosoma moraju imati gen za daltonizam.

   
Test vida za raspoznavanje boja ili Ishihara test se sastoji od kartica s određenim brojem koji osoba koja dobro razlikuje boje može raspoznati, a osoba s daltonizmom ne može. Na gornjem crtežu osoba koja normalno raspoznaje boje vidi broj 74, a osobe s poteškoćom u raspoznavanju crvene i zelene najčešće vide broj 21.
Ne morate znati brojke i slova da biste se testirali na daltonizam. 


Zdrava djeca na crtežu vide jelena, medvjeda, zeca i vjevericu. Ne vide lisicu. Djeca s daltonizmom ne vide medvjeda, umjesto jelena vide kravu, a vide lisicu.

Daltonizam je ime dobio po engleskom kemičaru, fizičaru i meteorologu John Daltonu, koji je i sam imao problema s razlikovanjem boja.

Čemu služi treći kapak?

Oko kralješnjaka  složene je građe. Glavni su dijelovi oka očna jabučica i očni živac, dok su pomoćni dijelovi oka očni kapci, suzne žlijezde i mišići pokretači oka. Čovjek ima gornje i donje kapke koji štite oko. 

Treći kapak je prozirna ili poluprozirna membrana koju imaju neki kralješnjaci. Životinja može prevući treći kapak preko oka radi zaštite ili vlaženja uz istodobno očuvan vid. Potpuno razvijene treće kapke nalazimo kod nekih gmazova, ptica, vodozemaca, sisavaca, ali rijetko kod primata.  Kod morskih pasa treći kapak štiti oko dok napadaju plijen.

 

Pticama treći kapak štiti oko od kljunova mladunaca. Grabljivicama čisti oko poput brisača,  dok poniru prema plijenu brzinama koje dosežu i 300 kilometara na sat. Djetlićev treći kapak čuva rožnicu od ozljeda prilikom bušenja stabla.

Kod sisavaca koji rone, poput morskih krava ili dabrova, treći kapak štiti oko dok rone. Kod deva služi zaštiti od pijeska i vlaži oko. 

Kod pasa i mačaka treći kapak postoji, no nije vidljiv kod zdravih životinja. 

Čovjeku je od trećeg kapka ostao tek malen nabor u unutrašnjem kutu oka.

Predu li samo mačke?

Većina mačkoljubaca smatra da mačke predenjem pokazuju zadovoljstvo. Mačkama predenje služi i za komunikaciju, posebno s ljudima. 

Neka znanstvena istraživanja pokazuju da predenjem ubrzavaju zacjeljivanje i poboljšavaju gustoću kostiju! Mogu li još neke zvijeri osim mačaka presti?

Predenje su ritmičke vibracije koje proizvode mišići larinksa stezanjem 25 do 150 puta u sekundi (Hz), čime se razdvajaju glasnice pri udisanju i izdisanju i tako nastaje mačji "vibrato".

Prije se smatralo da predu samo domaće mačke (Felis catus), a kasnije je postalo evidentno da i druge mačke predu. Pojam predenja se dosta slobodno tumači pa prema nekima predu i medvjedi, dabrovi, hijene, zečevi, vjeverice, zamorci, tapiri, lemuri, rakuni, gorile pa čak i slonovi!

Ako suzimo definiciju predenja na "neprekidno stvaranje zvuka koje nastaje ulaskom i izlaskom zračne struje iz pluća koje traje uobično više minuta" (Peters 2002.), onda predu samo neke mačke (Felidae) i cibetke.

Među mačkama ne mogu sve presti. Ne predu velike mačke roda Panthera koje riču, poput lava, tigra, leoparda i jaguara.

Gepardi (Acinonyx jubatus) i snježni leopardi (Uncia uncia/Panthera uncia) predu, kao i risovi i pume.