Zašto tukan ima tako veliki kljun?

Tukan u odnosu na tijelo ima najveći kljun od svih ptica. Na njegov kljun otpada gotovo trećina duljine tijela. Stoljećima je uloga golemog tukanovog kljuna zbunjivala znanstvenike. Darwin je smatrao da kljun privlači partnere, drugi su smatrali da služi u guljenju voća, napadanju tuđih gnijezda ili da ima upozoravajuću ulogu. Novija istraživanja pokazuju da kljun služi za termoregulaciju ptice. Pomoću infracrvenog snimanja uvidjeli su da se kod viših temperatura tukanov kljun brzo zagrijava i na taj način otpušta višak topline u okoliš.

Čemu služe vodoravne brazde na brezinoj kori?

Lenticele su pore na oplutjelim tkivima čiji se otvor ne može regulirati. Služe izmjeni plinova. Oblik lenticela pomaže i u identifikaciji različitih vrsta stabala. Biljka ipak glavninu izmjene plinova obavlja kroz puči, otvore s donje strane listova, veličina čijih se otvora može regulirati.

Može li vas ova bakterija učiniti ljepšima?

Bakterija Clostridium botulinum je anaerobna gram pozitivna bakterija koja stvara endospore. U obliku endospora bakterija može preživjeti visoke temperature i druge nepovoljne uvjete. Ova bakterija proizvodi najjači do sada otkriveni neurotoksin: botulin. Botulin je otrov koji izaziva botulizam. Botulizam je rijetka bolest koju možete dobiti na tri načina: 1. preko toksina koji su bakterije proizvele, a mogu se nalaziti u konzerviranoj hrani, 2. dojenački botulizam unošenjem spora npr. putem meda u probavni trakt dojenčeta (kod starijih normalna bakterijska flora sprečava razvoj ovih opasnih bakterija) te 3. putem infekcije rana sporama ove bakterije. Botulin se danas koristi u estetskoj kirurgiji za izravnavanje bora.

Koje prilagodbe na hladnoću ima sjeverni medvjed?

Sjeverni medvjed (Ursus maritimus) ima brojne prilagodbe na hladnoću. 1. Kao prvo, veći su od ostalih medvjeda, zbog čega im je površina manja u odnosu na volumen te gube manje topline. 2. Imaju manje tjelesne privjeske (uši) od srodnih vrsta koje žive u toplijim krajevima kako bi minimizirali gubitak topline kroz njih. 3. Imaju debelo krzno i debeli sloj potkožne masti (debeo čak 11 centimetara) koji služe kao termoizolatori. 4. Premda im bijelo krzno pomaže u uklapanju u okoliš, radi zadržavanja topline, koža ispod krzna je crne boje. 5. Njihove su šape dlakave s donje strane, zbog čega im se ne kliže po ledu. Sjeverni medvjedi ne spavaju klasični zimski san tijekom kojeg im se uspori metabolizam, rad srca i snizi temperatura. Neku vrstu hibernacije prolaze skotne ženke koje se povuku na tri mjeseca u brlog dok okote mladunčad. Tijekom tog razdoblja one gladuju i mogu izgubiti gotovo sve masne naslage.

Puž koji fotosintetizira

Elysia chlorotica je morski puž koji se hrani fotosintezom. Postoje i druge vrste puževa koje, hraneći se algama, u svoje tijelo inkorporiraju njihove kloroplaste, no ti kloroplasti prestaju funkcionirati nakon nekoliko dana ili tjedana. Kloroplasti puža Elysia chlorotica obavljaju fotosintezu i 10 mjeseci te se tako puž može hraniti fotosintezom kada nema drugih izvora hrane. Ličinke puža se nakon izlijeganja iz jajašća počinju hraniti zelenom algom Vaucheria litorea te njezine kloroplaste ugrađuju u svoje tijelo.Ta se pojava naziva kleptoplastija. Bez alge Vaucheria, ličinke ugibaju. Kloroplasti nisu autonomni organeli. Za njihov rad odgovorni su geni koji se nalaze u jezgri stanica algi. Ne zna se točno kako to da kloroplasti u puža Elysia cholorotica uspijevaju toliko dugo opstati, no pretpostavka je da puž uz kloroplaste "krade" i DNA odgovornu za njihovo funkcioniranje.

Koliko kostiju ima čovjekov kostur?

Prosječan kostur čovjeka ima 206 kostiju: 32 u svakoj ruci, 31 u svakoj nozi, 29 u lubanji, 26 u kralježnici i 25 u prsnom košu. Ljudi se rađaju s 270 kostiju od kojih neke kasnije međusobno srastaju. Kostur muškarac i žena se ne razlikuje brojem kostiju.