Slažu li se svi da je HIV uzročnik AIDS-a?

 

U svijetu postoji heterogena skupina ljudi koji poriču činjenicu da je HIV uzročnik AIDS-a. Neki među njima smatraju da HIV uopće ne postoji, dok drugi drže da HIV postoji, no da je on tek bezazlen virus. Ti ljudi smatraju da AIDS uzrokuje kombinacija loših higijenskih uvjeta, neuhranjenosti, rizičnog seksualnog ponašanja, hemofilije, korištenja droga ili samo djelovanje antiretrovirusnih lijekova. 

 

 Znanstvena zajednica je nepobitno utvrdila da HIV usitinu uzrokuje AIDS i tvrdnje o suprotnom pripadaju području pseudoznanosti i temelje sa na teorijama zavjere. Glavni protivnik općeprihvaćene teorije o HIV-u kao uzročniku AIDS-a je znanstvenik njemačkog porijekla Peter Duesberg. 

 

Drugi zloglasni protivnik teorije o HIV-u kao uzročniku AIDS-a je njemački liječnik Matthias Rath. On je tvrdio da su antiretrovirusni lijekovi zavjera farmaceutske industrije te da njegova mješavina vitamina može izliječiti AIDS. U južnoj je Africi za vladavine Thaba Mbekija službeni stav bio da HIV ne uzrokuje AIDS, te se zaraženima uskraćivala djelotvorna antiretroviralna terapija. Smatra se da je uslijed toga od AIDS-a umrlo više od 330 000 osoba, da se broj zaraženih zbog poricanja HIV infekcije kao uzročnika AIDS-a povećao za 140 000 osoba, od toga 35 000 dojenčadi.

Danas obilježavamo Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Fotografija prikazuje uzročnika SIDA-e/AIDS-a, HIV. HIV je virus koji napada T4 limfocite. T4 limfociti su stanice ključne u obrani organizma od infekcija. Smanjenjem njihovog broja čovjek postaje žrtvom oportunističkih infekcija i bez adekvatnog liječenja umire od za zdravog čovjeka bezazlenih bolesti poput kandidijaze. Svake godine 1. prosinca obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a.

Ove mikroskopski maleni jednostanične organizme nalazimo i u slatkim vodama i u morima. Ljušturice uginulih organizama služe za brušenje kovina, izradu izolacijskih materijala čak i paste za zube! Koji se to organizmi nalaze na fotografiji?

Alge kremenjašice ili Dijatomeje (lat. Bacillariophyceae, Diatomeae) pripadaju skupini protista. Hrane se autotrofno. Nastavaju kopno, stajaće i tekuće slatke vode te mora. 

Nakon ugibanja stanice, njezina ljuštura pada na dno, a tijekom milijuna godina na dnu se stvara dijatomejska zemlja. 

Alge kremenjašice upotrebljavaju se za proizvodnju izolacijskih materijala, izradu paste za zube, te brušenje kovina.

Čudnovati kljunaš je neobična životinja. Nese jaja, ali ga ipak svrstavamo u sisavce. Koje su zajedničke osobine po kojima se sisavci razlikuju od svih ostalih kralješnjaka?

Čudnovati je kljunaš neobičan sisavac po tome što leže jaja, a ne rađa žive mlade. No ipak znamo da je sisavac jer ima dlaku, dijafragmu i njegovi se mladi hrane majčinim mlijekom. Sisavci su jedini kralješnjaci s dlakom, čiji maldi sišu majčino mlijeko. Imaju, kao i ptice, stalnu tjelesnu temperaturu. Prsnu i trbušnu šupljinu dijeli mišićna opna- dijafragma ili ošit koja pomaže u provjetravanju pluća. Za razliku od ostalih kralješnjak, sisavci imaju heterodontno zubalo. Iz kostiju čeljusti su se razvile tri slušne košćice - čekić, nakovanj i stremen.

Po velikim ćete kljovama lako prepoznati da kostur na fotografiji pripada slonu. Preobrazbom kojih zuba nastaju kljove slona?

Za razliku od ostalih kralješnjaka, sisavci imaju heterodontno zubalo, što znači da imaju zube specijalizirane za različite zadaće. Na zubalu razlikujemo sjekutiće (incizive), očnjake (kanine), pretkutnjake (premolare) i kutnjake (molare). Kljove slona su preobraženi sjekutići, premda oblikom podsjećaju na očnjake.

Zašto samo pčele radilice ubadaju?

 

Žalac nastaje kao preobrazba ovopozitorija ili leglice. To je organ koji služi za odlaganje jaja. Radilice su zakržljale ženke te jedino matica liježe jajašca. Žalac radilicama služi za obranu košnice i ako nisu u blizini košnice, rijetko će ubosti, samo ako ste jako grubi prema njima.

Kako se hrani ova ptica prodornog pogleda?

Lešinar kostoberina (Gypaetus barbatus) lešinar je koji obitava na visokim planinama južne Europe, južne i sjeverne Afrike, Indije i Tibeta. Njegova prehrana uglavnom se sastoji od koštane srži. Kostoberina baca kosti s visina na kamenje da se razbiju kako bi došao do hranjive srži.

Nezvani gosti na večeri

Ljeto ne posustaje. Visoke temperature te velika količina vlage u zraku pogoduju rastu mnogih mikroorganizmima. S dolaskom ljeta i porastom temperatura, raste i broj slučajeva otrovanja hranom. Koji su uzročnici otrovanja hranom? Što možete učiniti kako biste zaštitili svoje zdravlje i zdravlje svojih obitelji?

Mnogi mikroorganizmi koji uzrokuju bolesti (tzv. patogeni) mogu kontaminirati hranu. Razboljeti se možete i ako su u hrani prisutne otrovne ili štetne tvari (npr. otrovne gljive).Poznato nam je više od 250 različitih bolesti koje se dobivaju putem hrane. Većinu bolesti čine infekcije, koje uzrokuju brojne bakterije, virusi i paraziti. Različite bolesti imaju i razne simptome, no kako mikroorganizmi, odnosno toksini, u tijelo ulaze kroz probavilo, uobičajeni simptomi uključuju mučninu, povraćanje, grčeve u trbuhu te dijareju (proljev).

Raspon bolesti koje se prenose hranom ili pićem stalno se mijenja. Pred stotinu godina na taj su se način nesmetano širili tifus, tuberkuloza i kolera. Uvođenjem nekih higijenskih mjera , poput pasterizacije mlijeka i dezinfekcije vode za piće, te su bolesti gotovo iskorijenjene u suvremenim zemljama. Njihovo mjesto zauzele su danas druge bolesti.

Danas su najraširenije infekcije bakterijama tipa Salmonella, Shigella, Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Campylobacter jejuni, Listeria monocytogenes i Clostridium botulinum. Od virusa česti su virusi iz skupine rotavirusa te calcivirusa. Hranom možemo unijeti i različite parazite poput srdoboljne amebe, različitih trakavica, dječje gliste i brojnih drugih nametnika.

Težina simptoma i njihovo trajanje, te vremenski razmak od konzumacije kontaminirane hrane ili vode do pojave prvih simptoma, razlikuju se u pojedinih uzročnika. Često se pravi uzročnik može otkriti tek laboratorijskom analizom uzorka stolice

Obično simptomi traju dan - dva i ne predstavljaju ozbiljniju opasnost po zdravlje, no za neke su skupine ljudi otrovanja hranom životna opasnost. Najugroženije skupine su dojenčad i mala djeca, osobe starije životne dobi te osobe s kroničnim zdravstvenim problemima, kao što su dijabetes, problemi s jetrom ili želucem, poremećaji imunološkog sustava (uključivo HIV infekciju),rak te bolesti koje zahtijevaju dugotrajniju uporabu steroida (na primjer astma i artritis).

Prevencija trovanja hranom započinje već u trgovini. Ne kupujte hranu u napuhnutim ili oštećenim limenkama. Uvijek provjerite rok trajanja na ambalaži. Smrznutu i lako kvarljivu robu uzmite na kraju kupovine.

Čim stignete kući, kvarljivu hranu spremite u hladnjak ili zamrzivač. Temperatura hladnjaka ne bi smjela preći 5⁰ C, a temperatura zamrzivača     –18⁰ C. Povremeno provjeravajte njihovu temperaturu kvalitetnim termometrom. Nemojte pretrpavati hladnjak niti zamrzivač. U prepunom hladnjaku zrak teže kruži i hlađenje je slabije. Svakodnevno provjerite ispravnost uskladištene hrane te smjesta bacite pokvarenu hranu.

Prije svake pripreme obroka ruke valja prati, u trajanju od najmanje 20 sekundi, toplom vodom i sapunom. Dugačku kosu prekrijte maramom i provjerite jesu li pokrivene eventualne posjekotine ili rane na rukama.

Radne površine redovito perite otopinom bjelila (5 mililitra bjelila na litru vode) ili sredstvima za održavanje higijene u kuhinji. Voda i sredstva za pranje posuđa mogu ukloniti vidljivu nečistoću, no bakterije ostaju. Kuhinjske krpe često mijenjajte, a nečistoću radije obrišite papirnatim ručnicima. Spužve jedanput tjedno namočite u otopinu bjelila, kako bi se uništile bakterije. Za rezanje namirnica koristite glatke, neoštećene površine poput plastike. Nakon svake upotrebe operite ih vrućom vodom i detergentom te izribajte četkom, a zatim dezinficirajte otopinom bjelila ili operite u stroju za pranje posuđa. Operite poklopce konzervi prije otvaranja i očistite otvarač za konzerve poslije svake uporabe. Voće i povrće temeljito operite, ispirući ga pod mlazom tople vode.

Drugo neizbježno pravilo u sprečavanju trovanja hranom glasi: Neka vruća hrana ostane vruća, a hladna neka ostane hladna !

Kuhanu hranu valja što prije pohraniti u hladnjak. Bakterije se najbolje razmnožavaju na temperaturama od 5⁰ do 60⁰ C. Hranu koja je na sobnoj temperaturi provela dulje od 2 sata svakako bacite. Ostatke hrane treba pojesti unutar tri dana.

Hranu nikada ne otapajte na sobnoj temperaturi! Radije hranu preselite na dan – dva u hladnjak ili je odmrznite u mikrovalnoj pećnici. Hranu možete odmrznuti i tijekom samog procesa kuhanja ili potapanjem pod mlazom hladne vode.

Ljudi se već od davnina služe različitim tehnikama u suzbijanju bakterijskog rasta. U tu svrhu koriste kiseljenje, usoljavanje i šećerenje namirnica, te ukuhavanje, koje ubija bakterije.

U SAD-u se godišnje oko 76 milijuna osoba otruje hranom, 325 000 osoba završi u bolnici, a njih 5000 podlegne posljedicama trovanja.

ADITIVI U HRANI

Aditivi se nalaze u velikom broju namirnica u ambalaži. Većina hrane koju svakodnevno konzumiramo ne bi nam bila dostupna bez aditiva. Danas mnogi u želji za zdravijim načinom života zaobilaze namirnice na kojima  je navedeno da sadrže aditive ili konzervanse i posežu za drugim namirnicama na kojima stoji "bez konzervansa " ili " bez aditiva ".

Da li konzumiranje aditiva šteti zdravlju ili ga štiti ? Što su to uopće aditivi?

Riječ aditiv dolazi od  latinske riječi addo, koja znači dodati, pridati. Aditivi su kemijski spojevi koji daju neka dodatna svojstva namirnicama u koje su dodani.

Uloge aditiva mogu se uglavnom sažeti u šest točaka:

·                     čuvaju svježinu hrane do vremena konzumacije

·                     daju bolji izgled hrani

·                     omogućuju veću raznolikost hrane

·                     olakšavaju kupovinu skladištenje i uporabu namirnica

·                     snižavaju cijene prehrambenih artikala

·                     povisuju razinu minerala i vitamina u hrani

Aditive koje najčešće nalazimo u hrani koju jedemo možemo podijeliti u nekoliko skupina prema ulozi koju oni imaju.

PREZERVATIVI

Među aditivima se na prvom mjestu nalaze prezervativi . Njihova uloga je zadržavanje svježine hrane tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Prezervativi štite hranu od razmnožavanja bakterija koje kvare hranu i uzrokuju trovanje hranom. Prezervative nalazimo u gotovo svakoj prerađenoj hrani koja ima dulji rok uporabe.

Umjesto dodavanja prezervativa hrani se može produljiti rok uporabe sušenjem, zamrzavanjem, konzerviranjem, kiseljenjem ili usoljavanjem. Zbog činjenice da hrana može dulji vremenski period stajati na polici u smočnici prezervativi smanjuju broj naših odlazaka u dućan čime nam štede vrijeme i novac za automobilsko gorivo.

ANTIOKSIDANSI

Antioksidansi kao što im i samo ime govori, sprečavaju oksidaciju (spajanje s kisikom) masti ulja i vitamina topivih u mastima. To su vitamini A, D, E i K. Oksidirane masti osim što su lošeg okusa i mirisa loše i djeluju na naše zdravlje. Antioksidansi se dodaju hrani koja sadrži masnoće kao što su na primjer juhe iz vrećice, sirni namazi i kobasice.

BOJE

Boje se dodaju u hranu kako bi se namirnici poboljšao izgled. Boje koje se koriste u te svrhe mogu biti prirodne ili umjetno sintetizirane (artificijelne) kao što je boja tartrazin. Od prirodnih boja koriste se između ostalih i klorofil ( daje zelenu boju lišću), karamel, likopen ( odgovoran za crvenu boju rajčice ) i β- karoten (koji nalazimo u mrkvi). U salamama i šunki ružičasta boja potječe od prezervativa nitrita i nitrata.

OSTALI ADITIVI

Pojačivači okusa se naveliko koriste u slanim namirnicama. Najpoznatiji pojačivač okusa je natrij -glutamat (monosodijum glutamat ) koji se prirodno nalazi u rajčicama. Zaslađivači su tvari koje imaju malo kalorija, a koriste se umjesto šećera. Najčešće se upotrebljavaju saharin, aspartam i ciklamat. Nalaze se u većini namirnica sa smanjenom kalorijskom vrijednošću kao što su neki voćni sokovi, dijetni voćni jogurti, proizvodima namijenjenim oboljelima od šećerne bolesti te u žvakaćim gumama bez šećera.

Emulzifikatori omogućuju miješanje tvari topivih u mastima i vode, a stabilizatori sprečavaju njihovo ponovno odvajanje.

DA LI SU ADITIVI POSVE BEZOPASNI ?

Prije no što se dozvoli upotreba neke tvari kao aditiva ta tvar mora proći strogu kontrolu. Aditivi koji nose uporabnu dozvolu u Europskoj zajednici  označeni su brojem i slovom E. Oznaka E175 označava zlato dok E140 stoji iza klorofila. Ljudi često  izbjegavaju hranu na kojoj je među sastojcima navedeno i slovo E s nekim brojem. E broj jednostavno označava da je taj aditiv prošao rigoroznu kontrolu EU te da ne predstavlja rizik za zdravlje.

Ipak valja naglasiti da i među aditivima ima onih na zlu glasu. Istraživanja na su pokazala da antioksidansi E320 i E321 u vrlo visokim koncentracijama izazivaju rak u pokusnih životinja. Smatra se da su koncentracije dozvoljene i prisutne u hrani mnogo niže te da i pokvarene masti predstavljaju opasnost za zdravlje.

Sladilo aspartam ( E951 ) može uzrokovati grčeve u trbuhu, glavobolje, vrtoglavicu i zamagljen vid.

Sladilo acesulfam ( E950) također uzrokuje rak u pokusnih životinja, dok saharin (E954) loše utječe na hiperaktivnu djecu. Svi proizvodi u Sjedinjenim Američkim Državama koji sadrže saharin, na sebi obavezno nose upozorenje o kancerogenosti saharina.

JESU LI SU ADITIVI NEOPHODNI?

Bez aditiva ne bi bilo mnoge hrane na koju smo svakodnevno navikli. Ne bismo imali juhe iz vrećice, sirne namaze, kobasice i salame, slatkiše i žvakaće gume.

Ne samo da bi nam se bez aditiva bitno suzio izbor hrane koju možemo konzumirati, nego bi se bez aditiva povećale cijene hrane jer bi porasli troškovi transporta i skladištenja hrane.

A za one koji se unatoč svemu ne žele hraniti namirnicama u kojima ima aditiva ne preostaje drugo, no u kupovinu krenuti s povećalom ili namirnice nabaviti u jednoj od prodavaonica zdrave hrane kojima na sreću Zagreb ne oskudijeva.

Boja krzna mačaka

Boja krzna mačaka određena je s oko 10 gena. Većina tih gena nalazi se na tjelesnim kromosomima ( to su svi oni koji nisu spolni), dok se gen za narančastu boju nalazi na X kromosomu. Boja očiju mačke ovisna je o boji krzna.

Boja dlake, kože i očiju mačaka nastaje uslijed različite gustoće i rasporeda pigmenta melanina. Melanin se odlaže u dlaku u obliku mikroskopski sitnih zrnaca koji mogu biti različitih oblika, zbog čega nastaje raspon različitih boja. Postoje dva kemijski različita oblika melanina. Eumelanin apsorbira gotovo sve valne duljine svjetlosti i tako daje crnu pigmentaciju. Feomelanin reflektira narančaste i žute boje.

Nekoliko gena utječe na gustoću granula melanina čime nastaju različite boje. Varijacije se uglavnom viđaju na crnim varijacijama odnosno na eumelaninu. Mutacije gena B za crnu boju daju čokoladnu boju i boju cimeta zbog manje eumelanina u dlaci. Mutacije gena za gustoću (D) daju plavu (sivu), ljubičastu i žutosmeđu. Plava nastaje razrjeđivanjem crne, ljubičaste( lavanda) razrjeđivanjem čokoladne, a žutosmeđa (kava s mlijekom) razrjeđivanjem cimeta. Gen za razrjeđivanje je recesivan u odnosu na tamnu boju.

		GUSTA D-	RAZRJEĐENA dd
EUMELANIN	CRNA (B-)	crna	plava
	SMEĐA (bb)	čokoladna	lavanda
	SV. SMEĐA (b'b')	cimet	bijela kava
FEOMELANIN	NARANČASTA (OO)	narančasta	krem

Prugaste mačke

Gen za prugaste šare na krznu mačaka je dominantno svojstvo (prevladavajuće). Sve prugaste mačke imaju linije na licu, kao nacrtane olovkom i slovo M na čelu. Ako pažljivo pogledate svjetlije dijelove krzna, vidjet ćete da svaka pojedina dlaka ima naizmjenične pojaseve tamnije i svjetlije boje. To se naziva „aguti“. Prugaste mačke su divlji tip (originalna boja) udomaćenih mačaka. Postoji 4 različita uzorka na krznu prugastih mačaka:

·         Tigrasta mačka ima uske pruge koje se pružaju paralelno sa svake strane prema dolje.

·         Klasična prugasta mačka ima tamne uzorke vrtložastog oblika, poput mramornog kolača.

·         Točkasta mačka ima pjege. Ponekad su pjege velike, ponekad male, a nekada izgledaju poput rascijepanih pruga uzorka riblje kosti.

·         Aguti prugasta mačka nema pruga niti pjega, no poput ostalih "prugastih" mačaka ima temeljnu, aguti boju i karakteristične oznake na licu. Aguti dlaka ima naizmjenične svijetle i tamne pruge.

Prugaste mačke dolaze u različitim bojama. Boju možete odrediti promatrajući boju pruga boju vrška repa. Temeljna boja, aguti, jako varira od mačke do mačke.

Jednobojne mačke

Kod jednobojnih mačaka recesivni alel ne dozvoljava ekspresiju prugavosti. Ponekad prugasti uzorak nije u potpunosti prekriven pa se na suncu mogu nazrijeti pruge, čak i kod crnih jednobojnih mačaka. Ako bolje pogledate crnu panteru u zoološkom vrtu isto ćete uočiti blijede pjege kao i na običnom leopardu, jer crna pantera ima recesivan gen koji ne dozvoljava ekspresiju leopardovih šara. Crne jednobojne mogu imati različite nijanse, od ugljen crne, preko sivo crne do smećkasto crne. Jednobojna plava je plavo siva po čitavom tijelu. Jednobojne bijele mačke nekada imaju plave oči, nekada zelene ili zlaćane, a ponekad imaju oči različite boje.

Gen za potiskivanje prugavosti ne djeluje na narančastoj i krem mački, pa nikada nećete vidjeti narančastu mačku koja nije prugasta. Ako je vaša mačka jednobojna crna ili siva, ali ima bijeli korijen dlake, za takvu mačku kažemo da je zadimljene boje. Dimna boja je jednobojna verzija srebrno prugastih mačaka.

Mačke s bijelim znamenjem

Oštro odijeljena bijela područja mogu se pojaviti na bilo kojoj boji krzna. Samo dodajte "bijela" imenu osnovne boje mačke kako biste opisali njezinu boju. Vaša mačka tako može biti crno bijela ili riđe prugasta bijela.

Bijela područja kod mačaka s bijelim znamenjem mogu biti veća ili manja. Bijele mogu biti samo šapice (čarapice) ili mrlja na prsima (medaljon). Harlekin mačke su uglavnom bijele s nekoliko velikih obojenih mrlja, a prefiks "van" označava bijelu mačku s mrljama samo na glavi i repu.

Boja kornjačevine i kaliko mačke

Izmjena područja različitih boja odlika su krzna boje kornjačevine ili kaliko mačke.

Mačka boje kornjačevine ima mrlje crne, narančaste i krem boje.

Kaliko mačka ima dosta bijele boje, jednobojna crna i narančasto prugasta područja.

Vršni (sijamski) uzorak

Mačka s tamnim dijelovima (lice, šape i rep) koji postupno blijede u puno svjetliju nijansu tijela ima vršni uzorak. Ta je boja odlika sijamskih mačaka, no i druge mačke mogu pokazivati taj raspored boja. Sijamske se mačke rađaju bijele i s vremenom tamne. Mlađa će sijamska mačka imati dosta svjetlije tijelo od starije sijamske mačke. Ovaj se raspored može pojaviti s različitim bojama, smeđim vršnim područjima na svjetlo smeđem ili žućkasto bijelom krznu, sivim vršnim područjima na svijetlo sivom ili krem tijelu pa čak i prugastim vršnim područjima na inače svijetlom krznu.

Ponavljanje beskralješnjaka

I. skupina pitanja (Nadopuni rečenice ili ukratko odgovori na postavljeno pitanje!)

1.      Nabroji osobine po kojima se oblenjaci razlikuju od plošnjaka?

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2.      Niže su navedena dva medicinska izvješća. Nakon što ih pročitaš, napiši preliminarnu dijagnozu za svako izvješće.

MEDICINSKO IZVJEŠĆE Pacijent je aktivna petogodišnja djevojčica. Žali se na stalan svrab analnog područja, posebno noću. Preliminarna dijagnoza: ____________________________

MEDICINSKO IZVJEŠĆE Pacijent je 29 godišnji pripadnik mirovnih snaga koji je hranio pretežno svinjetinom nabavljenom od lokalnog plemena. Žali se na bolove u mišićima. Preliminarna dijagnoza: ____________________________

3.      Popuni tablicu tako da označiš od koja se od navedenih tvrdnja odnosi na koju skupinu plošnjaka.

Osobine	Virnjak	Metilj	Trakavica
Unutrašnji parazit
Tijelo od proglotida
Slobodnoživući u slatkim vodama
Pričvršćuje se kukicama skoleksa na stijenku crijeva
Ima bjelančevinastu kutikulu
Ima fotoreceptore

4.      Za svaku izjavu označi je li točna ili netočna (T ili N)

·         Svi plošnjaci su bilateralno simetrični organizmi. _____

·         Osim crijeva plošnjaci nemaju drugih tjelesnih šupljina. ___

·         Člankonošci dišu pomoću Malpigijevih cjevčica. _____

·         Kolutićavci imaju zatvoren optjecajni sustav i krvni pigment hemoglobin. _____

·         Leptir ima nepotpunu metamorfozu. _______

5.      Kojim je slovom označen organizam s prohodnim probavilom?

6.      Mekušci su vrlo raznolika skupina životinja. Popuni tablicu tako da označiš koja se tvrdnja odnosi na sve mekušce, a koja samo na neke.

Osobina	Svi mekušci	Samo neki mekušci
Čvrsta vanjska ljuštura
Bilateralno simetrični
Imaju plašt
Žive na kopnu
Imaju usni i analni otvor
Žive u vodama

7.      Popuni tablicu tako da označiš koji od navedenih organizama diše s kojim tipom dišnih organa.

Organizam	Lepezaste uzdušnice	Škrge	Uzdušnice
Jastog
Žohar
Tarantula
Leptir

8.      Glavonošci mogu imati _______________ ljušturu ili _______________ ljušturu.

9.      Većina mekušaca ima ___________________ krvožilni sustav.

10.  Većina mekušaca diše ________________, dok kopneni puževi dišu primitivnim _____________________.

11.  Odredi odnose li se izjave na puževe, školjkaše ili glavonošce!

·         Hrane se filtriranjem vode iz koje uzimaju čestice hrane. __________________________

·         Imaju veliko mišićavo stopalo. _______________________________________________

·         Hrane se pomoću radule. ___________________________________________________

·         Kreću se potiskivanjem vode iz plaštane šupljine kroz lijevak. ______________________

12.  Kako se nazivaju strukture nalik dlakama s bočnih strana gujavice? ___________________

 Čemu služe? ___________________________________________________.

13.  Označi crtež kukca služeći se riječima u zagradi. (ticala, složene oči, krila, odušci, člankovite noge, čeljusti)

14.  Kod životinja s _______________ simetrijom, lijeva i desna strana tijela su zrcalno simetrične.

15.  Bodljikaši za pokretanje imaju razvijen _____________________________ sustav.

16.  Puž vinogradnjak je dvospolac ili ______________________________.

17.  Poredaj životinje prema stupnju razvoja od najjednostavnije do najnaprednije!

plemenita periska, hobotnica, obična spužva, bijela glistica

___________________, ___________________, _________________ , ______________

18.  Izmjena spolne i nespolne generacije u žarnjaka naziva se ___________________________.

II. skupina pitanja (jedan točan odgovor)

19.  Žarnjaci do kisika dolaze __________.

a. plućima

b. filtracijom

c. difuzijom

d. škrgama

20.  „Glava„ trakavice naziva se __________.

a. polip

b. skoleks

c. strobila

d. proglotid

21.  Stupanj razvoja žarnjaka u obliku kišobrana na kojem lovke vise prema dolje naziva se ________.

a. meduza

b. polip

c. larva

d. zigota

22.  Koji od navedenih NISU nametnici u čovjeka?

a. trakavice

b. virnjaci

c. metilji

d. oblići

23.  Znanstvenici smatraju da su se spužve mogle razviti iz __________.

a. meduza

b. bičaša

c. hidri

d. koralja

24.  Najčešći oblenjaci paraziti u čovjeka su __________.

a. trakavice, metilji i male bijele glistice

b. dječje gliste, trihinele i male bijele glistice

c. virnjaci i gujavice

d. metilji i trakavice

25.  Parazitski oblić kojeg nalazimo u nedovoljno termički obrađenoj svinjetini je __________.

a. svinjska trakavica

b. metilj

c. dječja glista

d. trihina

26.  Spužve se mogu kretati s jednog mjesta na drugo tijekom stadija _______.

a. polipa

b. hermafrodita

c. meduze

d. ličinke

27.  Koji od navedenih organizama ima najsloženiju građu?

a. spužva

b. plošnjak

c. meduza

d. koralj

28.  Organizam koji proizvodi i jaja i spermije naziva se_________.

a. meduza

b. proglotid

c. polip

d. hermafrodit

III. skupina pitanja (2 i više točnih odgovora)

29.  Obilježja oblića su:

a.       dvospolci

b.      dobro razvijen dišni sustav

c.       nametnici

d.      imaju parenhim

e.      imaju pseudocel

f.        unutarnja oplodnja

30.  Obilježja unutarnjih nametnika su:

a.       mnogo potomaka

b.      redukcija probavila

c.       izražena obojenost

d.      zaštitna kutikula

e.      trepetljikava epiderma

f.        dobro razvijena osjetila

31.  Člankonošcima ne pripadaju:

a.       zadružni kukci

b.      riječni rak

c.       bodljikavi volak

d.      indijska lađica

e.      smeđi škorpion

f.        stonoga

32.  Koraljima pripadaju:

a.       ušati klobuk

b.      crvena moruzgva

c.       morska mjesečina

d.      hidra

e.      obična spužva

f.        smeđa vlasulja