Ljeto ne posustaje. Visoke temperature te velika količina vlage u zraku pogoduju rastu mnogih mikroorganizmima. S dolaskom ljeta i porastom temperatura, raste i broj slučajeva otrovanja hranom. Koji su uzročnici otrovanja hranom? Što možete učiniti kako biste zaštitili svoje zdravlje i zdravlje svojih obitelji?
Mnogi mikroorganizmi koji uzrokuju bolesti (tzv. patogeni) mogu kontaminirati hranu. Razboljeti se možete i ako su u hrani prisutne otrovne ili štetne tvari (npr. otrovne gljive).Poznato nam je više od 250 različitih bolesti koje se dobivaju putem hrane. Većinu bolesti čine infekcije, koje uzrokuju brojne bakterije, virusi i paraziti. Različite bolesti imaju i razne simptome, no kako mikroorganizmi, odnosno toksini, u tijelo ulaze kroz probavilo, uobičajeni simptomi uključuju mučninu, povraćanje, grčeve u trbuhu te dijareju (proljev).
Raspon bolesti koje se prenose hranom ili pićem stalno se mijenja. Pred stotinu godina na taj su se način nesmetano širili tifus, tuberkuloza i kolera. Uvođenjem nekih higijenskih mjera , poput pasterizacije mlijeka i dezinfekcije vode za piće, te su bolesti gotovo iskorijenjene u suvremenim zemljama. Njihovo mjesto zauzele su danas druge bolesti.
Danas su najraširenije infekcije bakterijama tipa Salmonella, Shigella, Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Campylobacter jejuni, Listeria monocytogenes i Clostridium botulinum. Od virusa česti su virusi iz skupine rotavirusa te calcivirusa. Hranom možemo unijeti i različite parazite poput srdoboljne amebe, različitih trakavica, dječje gliste i brojnih drugih nametnika.
Težina simptoma i njihovo trajanje, te vremenski razmak od konzumacije kontaminirane hrane ili vode do pojave prvih simptoma, razlikuju se u pojedinih uzročnika. Često se pravi uzročnik može otkriti tek laboratorijskom analizom uzorka stolice
Obično simptomi traju dan - dva i ne predstavljaju ozbiljniju opasnost po zdravlje, no za neke su skupine ljudi otrovanja hranom životna opasnost. Najugroženije skupine su dojenčad i mala djeca, osobe starije životne dobi te osobe s kroničnim zdravstvenim problemima, kao što su dijabetes, problemi s jetrom ili želucem, poremećaji imunološkog sustava (uključivo HIV infekciju),rak te bolesti koje zahtijevaju dugotrajniju uporabu steroida (na primjer astma i artritis).
Prevencija trovanja hranom započinje već u trgovini. Ne kupujte hranu u napuhnutim ili oštećenim limenkama. Uvijek provjerite rok trajanja na ambalaži. Smrznutu i lako kvarljivu robu uzmite na kraju kupovine.
Čim stignete kući, kvarljivu hranu spremite u hladnjak ili zamrzivač. Temperatura hladnjaka ne bi smjela preći 50 C, a temperatura zamrzivača –180 C. Povremeno provjeravajte njihovu temperaturu kvalitetnim termometrom. Nemojte pretrpavati hladnjak niti zamrzivač. U prepunom hladnjaku zrak teže kruži i hlađenje je slabije. Svakodnevno provjerite ispravnost uskladištene hrane te smjesta bacite pokvarenu hranu.
Prije svake pripreme obroka ruke valja prati, u trajanju od najmanje 20 sekundi, toplom vodom i sapunom. Dugačku kosu prekrijte maramom i provjerite jesu li pokrivene eventualne posjekotine ili rane na rukama.
Radne površine redovito perite otopinom bjelila (5 mililitra bjelila na litru vode) ili sredstvima za održavanje higijene u kuhinji. Voda i sredstva za pranje posuđa mogu ukloniti vidljivu nečistoću, no bakterije ostaju. Kuhinjske krpe često mijenjajte, a nečistoću radije obrišite papirnatim ručnicima. Spužve jedanput tjedno namočite u otopinu bjelila, kako bi se uništile bakterije. Za rezanje namirnica koristite glatke, neoštećene površine poput plastike. Nakon svake upotrebe operite ih vrućom vodom i detergentom te izribajte četkom, a zatim dezinficirajte otopinom bjelila ili operite u stroju za pranje posuđa. Operite poklopce konzervi prije otvaranja i očistite otvarač za konzerve poslije svake uporabe. Voće i povrće temeljito operite, ispirući ga pod mlazom tople vode.
Drugo neizbježno pravilo u sprečavanju trovanja hranom glasi: Neka vruća hrana ostane vruća, a hladna neka ostane hladna !
Kuhanu hranu valja što prije pohraniti u hladnjak. Bakterije se najbolje razmnožavaju na temperaturama od 50 do 600 C. Hranu koja je na sobnoj temperaturi provela dulje od 2 sata svakako bacite. Ostatke hrane treba pojesti unutar tri dana.
Hranu nikada ne otapajte na sobnoj temperaturi! Radije hranu preselite na dan – dva u hladnjak ili je odmrznite u mikrovalnoj pećnici. Hranu možete odmrznuti i tijekom samog procesa kuhanja ili potapanjem pod mlazom hladne vode.
Ljudi se već od davnina služe različitim tehnikama u suzbijanju bakterijskog rasta. U tu svrhu koriste kiseljenje, usoljavanje i šećerenje namirnica, te ukuhavanje, koje ubija bakterije.
U SAD-u se godišnje oko 76 milijuna osoba otruje hranom, 325 000 osoba završi u bolnici, a njih 5000 podlegne posljedicama trovanja.
